Obratite pažnju - Bolesti koje prijete iz bazenske vode!

Kupanje i plivanje su, za većinu djece, među omiljenim tjelesnim aktivnostima. Plivanje pozitivno utječe na tjelesni razvoj, pogotovo na pravilno držanje tijela. Na otvorenom, učinak vode, svježeg zraka i sunca povoljno djeluje na organizam.
Ljetni odmor od velikog je značenja, pogotovo za školsku djecu, koja tada mogu u potpunosti zadovoljiti svoju prirodnu potrebu za igrom, slobodnim pokretom i boravkom na svježem zraku. Uz radost i dobro raspoloženje koje kupanje i plivanje donose, postoje i objektivni zdravstveni rizici. Voda u kojoj se kupamo može biti izvor zaraze odnosno infekcije. Rizik zaraze je to veći što je vodena površina u kojoj se kupamo manja i slabije protočna, jer je tada veća mogućnost prisustva više koncentracije mikroorganizama. Upravo iz tog razloga za kupanje je najpovoljnije more, a najmanje su povoljne vode stajaćice, odnosno mala jezera i bare.

Bakterije otporne na klor
Zdravstvena sigurnost prilikom kupanja u bazenu ovisi isključivo o ljudskom faktoru. Nad svim javnim bazenima vrši se stalni i redoviti zdravstveni nadzor vode (kemijska, mikrobiološka kontrola, izvidi na terenu), koji provode higijensko epidemiološke i ekološke službe zavoda za javno zdravstvo. Svi javni bazeni su klorirani, klor uništava mikroorganizme, međutim neki mikroorganizmi mogu preživjeti i u kloriranoj vodi. Među njima je bakterija Cryptosporidium, koja je naročito opasna za malu djecu, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, kod kojih može uzrokovati ozbiljniju bolest. Bonton na bazenu Korisnici bazena moraju se pridržavati osnovnih higijenskih pravila kako bi se održala zdravstvena sigurnost i prevenirale bolesti.

Bonton na bazenu
uključuje tuširanje sapunom i prolazak kroz hiperklorirani jarak oko bazena prije ulaska u bazen (obavezno i nakon korištenja toaleta) te korištenje sanitarnih čvorova. Osobe koje boluju od upale oka, uha i dišnih puteva, kožnih i spolnih bolesti ne smiju se kupati u bazenu. Osim javnih bazena, redoviti nadzor provodi se i na svim ostalim javnim kupalištima (morska kupališta, jezera, rijeke). Kupališni konjuktivitis Zarazne bolesti koje se mogu dobiti kupanjem su različite. One ovise o samom uzročniku i putu kojim je uzročnik ušao u organizam. Ulazna mjesta za infekciju su prirodni tjelesni otvori (usta, oko, nos,uho, spolovilo), dišni sustav i oštećenja na koži. Najčešće infekcije koje se mogu dobiti kupanjem su crijevne zarazne bolesti, a najčešći simptom je proljev. Bolest nastaje ulaskom uzročnika preko usta, gutanjem zaražene vode, čak i male količine vode koja sadrži uzročnika. Ulaskom uzročnika preko tjelesnih sluznica mogu se dobiti neke tipične kupačke bolesti kao što je kupališni konjuktivitis (virusna ili klamidijska upala oka) ili upala mokraćnih puteva. Preko oštećenja kože ili sluznice, ali i preko sluznice zdravog oka može doći do leptospiroze. Leptospiroza ili ljetna gripa javlja se najčešće nakon kupanja u vodama stajaćicama i barama.

Enterovirusi i gljivice 
Enteroviroze su skupina bolesti uzrokovane enterovirusima, između ostalog mogu nastati kupanjem u neodržavanim bazenima ili vodama stajaćicama. Enterovirusi u organizam mogu ući preko probavnog sustava (gutanjem zaražene vode), preko dišnog sustava (udisanjem zaraženog aerosola tj. sitnih vodenih kapljica) i preko sluznica. Bolesti koje uzrokuju su različite, neke od njih su bolest s temperaturom i osipom, upala očne spojnice (konjuktivitis), upala ždrijela praćena mučninom i povraćanjem, upala moždanih ovojnica (serozni meningitis), ljetni proljevi. Iako je prijenos preko bazenske vode rijedak, zabilježene su epidemije seroznog meningitisa koje mogu nastati pijenjem nedovoljno dezinficirane bazenske vode u prenatrpanim bazenima. Zadržavanje nečiste vode u vanjskom zvukovodu uha može dovesti do upale uha. Vlažne površine oko bazena pogodne su za zadržavanje gljivica. Gljivice u organizam ulaze najčešće preko oštećene kože i na taj način prenose se kožne gljivične bolesti.

Rizik najveći za trudnice i malu djecu
Stvarni rizik obolijevanja od navedenih bolesti zapravo je malen, pogotovo ako se radi o javnim bazenima i kupalištima te o odraslim osobama i školskoj djeci koji se pridržavaju higijenskih pravila prilikom kupanja. Rizik je nešto veći za djecu mlađu od 5 godina (pogotovo za djecu do prve godine života), trudnice i bolesnike s oslabljenim imunološkim sustavom. Mala djeca su nedovoljno otporna, a i način njihova kupanja pogoduje prijenosu infekcije, sjedenje i igranje u plićaku s drugom djecom, u vodi koju često gutaju.
Savjeti za zdravo kupanje

• ne ulaziti u vodu ako imate proljev 
• ne gutati vodu i izbjegavati ulazak vode u usta
•  izbjegavati gledanje pod vodom 
• pridržavati se higijenskih pravila (tuširanje sapunom prije ulaska u bazen, pogotovo nakon korištenja toaleta, pranje ruku nakon korištenja toaleta i mijenjanja dječjih pelena) 
• vodite djecu redovito na toalet te im redovito mijenjajte pelene 
• ne mijenjajte djeci pelene u blizini bazena već na za to predviđenim mjestima ili u toaletu
•  pažljivo tuširajte dijete prije i nakon kupanja u bazenu
•  nadzirite kupanje male djecu

Iskoristite blagodati kupanja i plivanja za zdravlje vaše obitelji i ovoga ljeta. Poštujte ovih nekoliko pravila i savjeta kako bi boravak u vodi bio zdrav i siguran, a dugo očekivani ljetni odmor prošao bezbrižno.

Izvor: klokanica.hr