Zdrav život

Krvarenja mogu biti bezazlena, ali i indikator ozbiljnih oboljenja. Ljekarska dijagnoza je neophodna, ali ima i slabijih tegoba kod kojih biljna sredstva mogu biti rješenje u kratkom roku. Hajdučka trava Najpoznatije narodno sredstvo u te svrhe. Naučno je dokazano da ima nevjerovatnu sposobnost, za razliku od drugih biljaka i hemijskih preparata, da ne izaziva trombozu. Recept: supenu kašiku trave staviti u emajliranu posudu, preliti sa čašom ključale vode (dva decilitra), poklopiti i zagrijavati na tihoj vatri, uz mešanje od 10 do 12 minuta. Hladiti na sobnoj temperaturi 45 minuta, procediti. Zatim nadoknaditi vodu koja je isparila dolivanjem ključale vode. Čuvati na hladnom mjestu, ne duže od 48 sati, i uzimati po četvrtinu čaše tri puta dnevno, 20 minuta prije jela. Kopriva Raste svuda i ima veliku moć da zaustavlja krvarenje. Uz to, pomaže kod liječenja raznih tumora i kancera grlića materice. Recept: preliti dvije supene kašike sa pola litra ključale vode. Neka odstoji sat, a...

Nekad se filter za kafu koristio isključivo za kuvanje kafe – danas ga koristi sve više ljubitelja cvećarstva. Mali papirnati filteri imaju više namena – a neki su vrlo korisni za vaše biljke i baštu! Nije ih teško učiniti korisnim za biljke: prvi korak je stavljanje filtera za kafu na dno saksije za cveće. Treba ga staviti između zemlje i odvodnih otvora saksije – gde obično prolaze voda i prljavština. Kad to uradite, filter će propustiti vodu, a zadržati prljavštinu. Zašto je to korisno? Vrlo često prljavština začepi otvore, a to sprečava prolazak viška vode, ali i protok vazduha. To može da uzrokuje propadanje korena biljke i konačno i njeno uvenuće. Verovatno ste čuli ili videli kakvi se efekti postižu stavljanjem šljunka na dno saksije. To je ista ideja, ali filteri za kafu su jednostavniji, jeftiniji i zauzimaju manje prostora u saksijama. A to znači da u saksiji ima više zemlje – na čemu će vam biljke biti zahvalne! Postoji još jedan trik za koji su filteri za kafu id...

Važnost dobrog sna i odmora za čovekovo zdravlje zaista je nepobitna. Smatra se da je dobar san, pored zdrave ishrane i redovne fizičke aktivnosti, ključni faktor zdravog života. Veliki broj ljudi svoje navike spavanja i odmora pripisuju umoru, kako fizičkom tako i psihičkom, a najviše godinama. Opšte je prihvaćeno pravilo da starije osobe imaju više kvalitetnog sna nego mlađe. Međutim, veliki broj starijih osoba ima problem sa spavanjem i kvalitetom odmora. Razlozi mogu biti povezani sa medicinskim stanjem poput depresije ili demencije. Ovakva stanja mogu biti uzroci prekinutog sna (česta noćna buđenja bez odmora u kontinuitetu). Takođe, loš san može kod svih osoba ili doprineti ili uticati na razvoj određenih bolesti. Loš san negativno utiče na čovekovu memoriju i druge mentalne sposobnosti. Tako san direktno utiče na tzv. amiloidne beta proteine mozga, što za posledicu može imati upravo razvoj demencije. Prema istraživanju, to može biti začarani krug gde su demencija i loš s...

Novo istraživanje iz Finske fokusirano je na rano ustajanje. Ono utiče na dnevne obroke, naročito na doručak kao prvi dnevni obrok. Rezultati su pokazali da duži boravak u večernjim satima, kao i kasniji odlazak u krevet – dovode do većeg rizika za gojaznost. Prema istraživanju, kasniji odlazak u krevet odlaže vreme uzimanja hrane, kao i količinu i raznovrsnost unesene hrane. Takav obrazac ishrane nejčešće dovodi do većeg unosa šećera i masti u organizam. Razlog za to su hormoni koji utiču na apeti i metabolizam, kako danju tako i noću. Količina sna može uticati na proizvodnju ovih hormona, čime se pravi razlika u apetitu, izboru hrane i količini unesene hrane u toku dana, ali i noći. Međutim, zapaženo je da su promena ishrane, kao i promena vremena odlaska na spavanje, teško prihvatljive za mnoge ljude. Primećeno je da osobe sa kasnijim odlaskom u krevet imaju više problema sa spavanjem, manje redovnih fizičkih aktivnosti, a skloniji su i pušenju. Istraživanje je rađeno na primeri...

Usamljeni ljudi su ne samo tužni, nego i u velikoj opasnosti. Usamljenost i društvena izolacija su naime u novom istraživanju američkih znanstvenika s Brigham Young University povezani s gotovo 50 posto većim rizikom za smrt. Novi nalazi su rezultat analize podataka prikupljenih za potrebe ranijih studija provedenih uz sudjelovanje oko 3,5 miliona odraslih osoba. Procjenjuje se da samo u SAD hronična usamljenost pogađa 42 miliona ljudi. Uzrok tome je povećanje broja osoba koje žive same, bilo zbog smanjenja broja brakova ili smanjenja broja djece. Naučnici smatraju da savremenom svijetu zbog produženja životnog vijeka prijeti epidemija usamljenosti. A usamljenost ili jednostavno samački život, po njihovim istraživanjima, nose veći rizik od prerane smrti nego gojaznost ili pušenje kutije cigareta dnevno. Američki naučnici kažu da ekstremna dugoročna usamljenost može povećati rizik od prerane smrti za 14%. Naučnici sa Univerziteta u Čikagu smatraju da bi usamljenost mogla biti gora ...