Sauna može smanjiti rizik od moždanog udara za 60 posto?

Redovni odlazak u saunu mogao bi smanjiti rizik od moždanog udara za više od 60 posto kod muškaraca i žena srednjih i starijih godina, pokazala je to nova studija objavljena u časopisu Neurology. U Finskoj, gdje je provedena studija, saunu već odavno smatraju sredstvom za stvaranje otpornijeg tijela

Istraživanje su napravili na 1628 muškaraca i žena u dobi od 53 do 74 godine. Pratili su tu skupinu ljudi čak 15 godina, njihovo kardiovaskularno zdravlje i učestalost pojave moždanih udara.
Većina Finaca odlazi u saunu barem jednom sedmično, a sudionici istraživanja bili su podijeljeni u tri grupe – jedni su išli u saunu jednom sedmično, drugi dva do tri puta, a treći četiri do sedam puta sedmično.

Upravo je posljednja grupa, s najvećim brojem odlazaka u saunu, imala više od 60 posto manji rizik od moždanog udara u poređenju s onima koji su saunu koristili jednom sedmično. Srednja grupa imala je 12 posto manji rizik u poređenju s prvom grupom.
Ovo je opservacijska studija pa ne postoje dokazi da su saune izravno uzrokovale manju učestalost moždanih udara. Ipak, sauna ima raznih zdravstvenih prednosti i to je dokazano. Postoje studije koje su povezale saunu s nižim rizikom od visokog krvnog pritiska i bolesti pluća, kao i manjim rizikom od srčanog udara.

Postoje brojna istraživanja koja pokazuju da izloženost različitim temperaturama – vrućoj i hladnoj – može doprinijeti boljem zdravlju. Na primjer, boravak u saunama i vrućim kupkama smanjuje upale u tijelu, poboljšava šećer u krvi, snižava pritisak…
S druge strane, izloženost ekstremnoj hladnoći može pomoći ljudima u sagorijevanju masnoće u tijelu, poboljšanju imunološkog sistema… Istraživanja su potaknula neke ljude, osobito sportaše, da uvedu hladne tuševe i ledene kupke u svoju rutinu.

Holandski fitness guru Wim Hof, kojeg još zovu “Iceman”, tvrdi da je naš cirkulacijski sistem osmišljen tako da nam pomogne prilagoditi se različitim uvjetima u okolini. Kaže kako nedostatak tog stresa na sistemu za cirkulaciju, koji proizlazi kontroliranjem temperature u kojoj boravimo, može biti djelomično odgovoran za bolesti sustava za cirkulaciju – poput hipertenzije i moždanog udara.

Novinar i antropolog Scott Carney istražio je Hofovu metodu i na tu temu je napisao knjigu “What Doesn't Kill Us: How Freezing Water, Extreme Altitude, and Environmental Conditioning Will Renew Our Lost Evolutionary Strength.” (Što nas ne ubije: Kako ledena voda, ekstremna nadmorska visina i uvjetovani okoliš obnavljaju našu izgubljenu evolucijsku snagu). U knjizi sugerira da se stres iz okoliša može smatrati trećim stupom tjelesne kondicije, uz dijetu i vježbanje.
Nedavna studija objavljena u časopisu Nature dokazala je da bi izloženost hladnijim temperaturama mogla transformirati masnoću koju formiramo u tijelu u zdraviju varijantu i tako pomoći u gubitku viška kilograma.

Također, ranije spomenuta Hofova metoda izloženosti hladnoći, uz određenu metodu disanja koju on podučava, može dovesti do bolje sposobnosti topljenja masnoća, gubitka tjelesne težine, poboljšanja funkcije imunološkog sustava i sposobnost suzbijanja nekih učinaka dijabetesa tipa 2 kod određenih ljudi.
Ako su vas ove teorije zainteresirale, najjednostavnije vam je naizmjence se tuširati hladnom i toplom vodom te ponekad otići u saunu. Osjećat ćete se bolje.

Sve prednosti odlaska u saunu
Preporuka stručnjaka je odlazak u suhu saunu 3 do 4 puta sedmično U jednom posjetu sauni u njoj bi trebalo biti 20 minuta pa isto toliko hladiti tijelo i ponovo ući na 20 minuta. U suhoj sauni temperatura je visoka, 90 do 100 stepeni, a razina vlage vrlo mala, do 10 posto.

Evo koje koristi od nje ima vaše tijelo:

Za vaš mozak:

• Pomaže rastu novih moždanih stanica.
• Pomaže da mozak brže radi.
• Poboljšava pamćenje, pažnju i koncentraciju.
• Pomaže u sprječavanju degenerativnih bolesti.
• Poboljšava moć meditacije i vizualizacije.
• Ublažava tjeskobu i depresiju.
• Prirodni je stimulator dobrog raspoloženja.

Za vaše tijelo:

• Pomaže da mišići budu veći, jači i učinkovitiji.
• Povećava šansu za dugovječnost i usporava starenje.
• Uzrokuje masovno oslobađanje hormona rasta koji se povezuje sa stvaranjem mišićne mase i smanjenjem količine masnih naslaga.
• Jača imunološki system.
• Poboljšava osjetljivost na inzulin (smanjuje rizik od dijabetesa i bolesti metabolizma)

Znojenjem izlaze ovi toksini iz tijela:

• Toksični metali u tragovima: Arsen, kadmij, olovo i živa.
• Bisfenol-A (BPA) – remeti hormone i endokrini sistem. Ima ga u igračkama, bočicama za bebe, plastičnim posudama, limenkama itd.
• Ftalati, DEHP – mogu utjecati na muški spolni razvoj i uzrokovati pojavu raka. Pronađeni su u mnogim plastičnim stvarima te u nekoj hrani. 

Izvor: 24sata.hr