Kako sačuvati mozak od starenja?

Naš je mozak nevjerojatno otporan, a u stanju je da proizvodi nove moždane ćelije za vrijeme našeg čitavog života. Vremenom možemo iskusiti brojne promjene povezane sa starenjem mozga, poput gubitka pamćenja i loše koncentracije, no znanstvenici navode kako ovaj proces možemo usporiti.

Mozak nas čini onim što jesmo, primarni je pokretač naših misli i naših akcija, a s vremenom postaje jedinstvena arhiva vlastitih osobina i iskustava. Ali, ipak, mozak nije ništa drugačiji od ostalih organa u fizičkom smislu. Stanice u mozgu stare podjednako kao na bilo kojem drugom dijelu tijela, na srcu ili kukovima…

„Kada govorimo o starenju mozga, ne prihvaćamo to toliko teško kao npr. bore. Zreli mozak je poželjna stvar“, kaže Susan Greenfield, jedna od vodećih britanskih znanstvenica iz područja neurologije. „Veze između stanica u mozgu konstantno se mogu obnavljati kroz život i jačati, ali problem se pojavljuje kada te veze prestanu da rade“.

Najučestalija indikacija starenja mozga je gubitak pamćenja, a što osobe žive duže senilnost je sve uobičajenija. Ipak, mozak se može zaštiti i procesi starenja se mogu usporiti.
Oko 20 posto ljudi nosi u sebi gen koji značajno povećava rizik od oboljevanja od Alzcheimerove bolesti, ali kod ostalih razvoj te bolesti ovisi o načinu na koji su proveli život.
Neka društva, poput zajednice svećenika Mount Athos u Grčkoj uopšte nemaju zabilježene slučajeve senilnosti ili moždanog udara, a to se pripisuje njihovom životu bez stresa i zdravoj prehrani.

Mnogi procesi mogu doprinijeti gubitku pamćenja. Krvne žile u mozgu postaju uže, a to usporava protok krvi u mozgu i otežava snabdijevanje kisikom. Drugi proces, iako još uvijek nije potpuno istražen, govori o neproporcionalnom nakupljanju amiloida u moždanim stanicama. Također, postoje neki dokazi kako su osobe oboljele od Alzcheimerove bolesti imale kroz život manji moždani udar, koji nije morao da bude primijećen. Ponekad dođe do manjeg izljeva krvi u mozak, a da osoba uopće ne primijeti to stanje.

Iako se senilnost pojavljuje najčešće kod ljudi starijih od 80 godina, znanstvenici vjeruju kako taj proces počinje puno ranije, u četrdesetim. A tada je i potrebno započeti s prevencijom.
Kako starimo naš sustav slabi pa je potrebno pomoći mu prehranom. Važno je uključiti u prehranu mnogo namirnica koji sadrže antioksidante poput šumskog voća, brokula i svih drugih koje sadrže vitamin C i vitamin E.

Dodaci prehrani s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kiselinama također pomažu jer smanjuju rizike kardiovaskularnih oboljenja.
Ne smije se podcijeniti ni važnost vježbanja. Ne samo da pretilost ide ruku pod ruku s visokim krvnim tlakom, nego postoje i dokazi kako vježbanje ojačava mozak, jer do njega u tim trenucima dopire više krvi.

Ali najvažnije od svega je vježbati sam mozak. „Mozak je kao bilo koji drugi mišić, što ga više trenirate to će on biti jači“, kaže Greenfield. Trebali bi se stalno suočavati i ookušavatiu novim situacijama, učite nove stvari, jezike, ispunjavati križaljke, igrati šah. Važno je da izaberete aktivnost u kojoj uživate, ali koja i povoljno djeluje. Možete pisati simfonije, pisati novele ili razvijati smisao za humor. Važno je da ne zapustite i ne ulijenite mozak.

Izvor:  ljepotaizdravlje.hr