Zdrav život

  Većini građana BiH veganstvo još nije potpuno poznat koncept, ali u našoj zemlji sve više osoba se odlučuje jesti hranu koja nema životinjsko porijeklo. Ovakav način ishrane osigurava im sve potrebne elemente za pravilno funkcioniranje organizma, dug život i dobro zdravlje bez, kako kažu, porobljavanja i mučenja životinja. Iako društvo često ne odobrava ovakav način ishrane, vegani i veganke u našoj zemlji imaju veliku podršku i razumijevanje njihovih porodica i prijatelja. Neke od svojih najbližih uspjeli su i potaknuti na vegansku prehranu i smanjenje konzumacije proizvoda životinjskog porijekla. "Problem je što su nas od malih nogu učili kako životinje postoje da bi ih čovjek iskorištavo, da one postoje samo radi nas te da su mesni i mliječni proizvodi neophodni za zdravlje, što je daleko od istine", kazala nam je Vedrana Vujica koja je veganka već šest godina, a prije toga je bila vegetarijanka više od deset godina. Vujica je zajedno s vegankam...

  Stiglo nam je ljeto i raste želja za izlaganjem sunčevim zrakama i sticanjem tamne puti na kojoj kao da nam svaki komad odjeće ljepše stoji. Ipak, istraživanje objavljeno protekle sedmice pokazalo je da se na svjetskom tržištu nalazi čak 880 krema za sunčanje koje ne štite onoliko koliko proizvođači reklamiraju ili sadrže zabrinjavajuće sastojke. Autori godišnjeg izvještaja objavili su vodič za 2018. godinu kojim žele pomoći korisnicima da naprave pametan izbor pri odabiru proizvoda za zaštitu od sunca, jer nisu sve kreme jednake i stoga ljudi koji o njima ovise često vjeruju da su snažnije nego što zaista jesu. Nakon istraživanja faktora zaštite (SPF), hemijskih sastojaka i generalno sigurnosti i efektivnosti nekoliko krema za sunčanje, ovlaživača kože i krema za usne izdali su vodič sa korisnim savjetima. Koji faktor zaštite je previše? Dermatolozi preporučuju korištenje krema za sunčanje kako biste blokirali štetne sunčeve ultraljubičaste zrake. ...

Pred nama su tjedni u kojima se "narodu nudi obilje igara". Sami ćemo se potruditi da osiguramo i mile, ukusne i "podmukle" grickalice. Sasvim je jasno da to dvoje ide zajedno.  Višesatni užitak uz TV prijamnike ne bi bio potpun bez grickalica. Uz napete utakmice, potrebno je nazdraviti i počastiti se. U tu svrhu najbolje su slane i slatke grickalice i prigodna "pićenca". Flips je naša omiljena grickalica koju djeca obožavaju, stariji je koriste kao obrok u uredu, školarci za užine… i teško će se odreći valjčića koji hrskaju ispod zuba. Slani štapići zaštitni su znak partyja i rođendana. Teško je zaključiti je li ugodniji okus ili pak pucketanje štapića koji se gricka. Slani kikiriki poznat je kao neodoljiva grickalica, prava zaraza. U prilog tome govori i duhovita pitalica koja potvrđuje njegovu zaraznost, a glasi: Tko je karakterna osoba? Onaj tko se uspije zaustaviti nakon 5 pojedenih kikirikija. Kokice nas podsjećaju na utakmice te ih rado imamo i...

Na ambalaži namirnica sve je više podataka o sadržaju hranjivih tvari. Upamtite što koja oznaka znači jer njihovo nedovoljno poznavanje zbunjuje kupce. Pomišljate li krenuti na neku od dijeta, najvažnije je da budete svjesni što i u kojoj količini jedete. Naučite čitati natpise na proizvodima i kupujte proizvode renomiranih proizvođača. Ako je na ambalaži istaknuto da je proizvod bez dodatka masti ili šećera, s manje kalorija ili da je light, to ne znači da ga možete pojesti ili popiti dvostruko više. Hranjive tvari i kalorije Svakodnevnim unosom hrane u organizam unosimo hranjive tvari koje koristimo za rast, razvoj i održavanje cjelokupnog stanja organizma. U 18. stoljeću William Prout, nakon saznanja da se tijelo sastoji od proteina, ugljikohidrata i masti, dolazi do tvrdnje da svaki čovjek mora svakodnevno unositi te tvari putem hrane kako bi nadoknadio ono što organizam potroši u 24 sata. Godine 1884. njemački znanstvenik Max Rubner prvi je uveo pojam ''kalorija'...

Na spomen kopriva vraćamo se u djetinjstvo i prisjećamo nestašnih igara u prirodi i opečenih nogu. Na pamet nam padaju i bakine zelene juhe i savijače i djedova vodica za kosu protiv ćelavosti, ali i plastični jastučići sa šamponom koji su se prodavali u trgovinama. Potom smo na koprivu uglavnom zaboravili. Naravno, sasvim neopravdano, jer je biljka vrijedna korištenja. Vrlo je hranjiva, ali i ukusna pa su jela spremljena od njenih peckavih zelenih listova prave delikatese. Ona je i vrlo ljekovita pa nam njeni pripravci mogu pomoći pri brojnim poteškoćama sa zdravljem. A kopriva je i nesporna kozmetička zvijezda na koju se uvijek možemo osloniti u brizi za ljepotu naše kože, kose i noktiju. U njenom peckavom zelenilu skriva se obilje prvorazrednih sastojaka, među kojima je magnezij, željezo, kalij, kalcij, fosfor, vitamin C, provitamin A, folna kiselina, klorofil, eterična ulja, gorke tvari i silicijeva kiselina. Stoga između ostalog pripravci od koprive jačaju, hrane i njeguju k...

Žene prirodno nakupljaju više masnog tkiva od muškaraca, posebno u kritičnim zonama na kojima se nakuplja i najviše celulita. Studije su pokazale da muškarci značajno bolje oksidiraju masno tkivo od žena, a moguće je da na to utječe upravo estrogen Celulit je, bez sumnje, jedan od najvećih problema s kojima se suočava gotovo svaka žena. Naime, prema procjenama, između 85 i 98% žena ima problema s celulitom. Iako se nekad smatrao simbolom bogatstva, jer je bio karakterističan za žene koje uživaju u kvalitetnoj hrani i ništa ne moraju raditi, danas je celulit neprijatelj žena i znak nebrige, lošeg životnog stila i manjka tjelesne aktivnosti. Šta je celulit? Celulit su naslage masnog tkiva koje se nakupljaju najprije na nogama i stražnjici, ali i na bokovima, stomaku i rukama, a izgledaju kao tkivo s karakterističnim udubinama i čvorićima („narandžina kora”). Celulit su, preciznije, pod kožom nagomilane masnoće i toksini koji izazivaju slabljenje vezivnog tkiva koje povezuje kožu s mi...

Godišnji odmor bi svima nama trebao poslužiti za opuštanje, osvježenje, obnovljanje fizičke, duhovne i emocionalne sposobnosti. Iako mnogi pod tim podrazumijevaju isključivo ljenčarenje, veoma bitan element zdravlja i opuštanja je i način prehrane Naime, hoćemo li se osjećati poletno ili ne, zavisi i od hrane koju jedemo.    Prehrana na odmoru, stoga, treba biti bogata povrćem za pravilnu probavu (koja promjenom ambijenta može biti poremećena), voćem za potrebne doze vitamina i antioksidansa, s malo masnoća i mesa, s maslinovim uljem, plavom ribom i dosta tekućine koja se, zbog gubitka znojenjem, treba nadoknaditi u količini od najmanje litre i pol na dan. Najbolje je piti vodu, prirodne, nezaslađene voćne sokove, a vrlo zdrava je i manja količina crnog vina, najviše 2 dl dnevno. U ljetnim mjesecima česte su crijevne infekcije od nehigijenski spravljene hrane, nezdrave vode ili nečistih ruku. Stoga nastojte konzumirati isključivo hranu provjerenoga porijekla i to svježe...