Riješite se depresije uz sportsko penjanje!!

Na stijeni postoji samo sada i ovdje. Jednostavno ne smijem pasti i mozak sam od sebe odbacuje sve druge misli, objašnjavaju ljekari

Smisao sportskog penjanja savladavanje što težih detalja stijene slobodnom tehnikom

Depresija, teška bolest osjećaja beznadežnosti, tjeskobe i straha, koja može završiti i samoubistvom, povremeno pogađa 20 odsto žena i 10 odsto muškaraca.

Pored terapije koju propisuju stručnjaci, kojima se u slučaju ovakvih simptoma obavezno treba javiti, dobro je "ohladiti" glavu fizičkim aktivnostima.

Boulder, sportsko penjanje uz nisku stijenu bez upotrebe konopca, jedan je od načina liječenja depresije.

Austrijski institut za terapijsko penjanje se već petnaestak godina uspješno bavi primjenom ove metode u ergoterapiji i psihoterapiji.

I njemački naučnici pokušavaju penjanjem liječiti depresiju. Prva pilot studija pokazuje obećavajuće rezultate.

Stručnjaci navode da aktivnost potiče razne promjene u tijelu. Hormoni sreće serotonin i dopamin postaju lakše dostupni, a kretanje dugoročno uzrokuje pozitivne promjene i na sistem stresnih hormona.

Na pitanje koji je sport najbolji protiv depresije, navode da nema pravila. To može biti vožnja bicikla, trčanje ili plivanje, pa i ples. Igranje stonog tenisa navodono ima učinak kao terapija lijekovima.

"Kod depresije je česta pojava ruminacije (prežvakavanja, neprestane okupacije i održavanja negativnih misli u svijesti). Pri vožnji bicikla ili trčanju mogu se te crne misli i dalje prežvakavati, ali na stijeni postoji samo sada i ovdje. Jednostavno ne smijem pasti i mozak sam od sebe odbacuje sve druge misli", objašnjavaju ljekari.

Sportsko penjanje je disciplina koja se razvila iz alpinizma, a opisuje je slobodno savladavanje penjačkih smjerova bez korištenja tehničke opreme za penjanje. Oprema se koristi za sprečavanje eventualnih padova. Za razliku od alpinizma, smisao sportskog penjanja je savladavanje što težih detalja stijene slobodnom tehnikom bez obzira na visinu uspona.

Sportsko penjanje praktikuje se na takozvanim sportskim smjerovima, karakterističnim prvenstveno po svojoj maloj dužini (osam do 30 metara) i unaprijed postavljenim sigurnim međuosiguračima, najčešće ekspanzivnim klinovima u malim razmacima, čime sportski smjerovi (kao i sportsko penjanje uopšte) postaju daleko sigurniji u odnosu na klasične alpinističke smjerove.

Istorija sportskog penjanja

Nastaje kao očekivani razvoj već dugo prisutnog penjanja na "suve" stijene u okviru alpinističkih uspona te savladavanje sve težih detalja "suve" stijene. Popularizacijom slobodnog penjanja osamdesetih godina povećava se težnja za slobodnim ispenjavanjem dotad nezamislivih težina, a uvođenjem ekspanzivnih klinova omogućava se lakše i sigurnije penjanje ploča, prevesa i stropova.

Vrlo brzo se počinju organizovati i prva takmičenja, čijim dolaskom slobodno penjanje postaje zaseban sport i počinje se nazivati sportsko penjanje.


/Nezavisne/