Ospice - pošast za odrasle !

Ospice su vrlo zarazna bolest koja, ako oboljela osoba ima preslabi imunitet ili se adekvatno ne liječi, može imati i smrtni ishod. Ospice se još nazivaju i male boginje, odnosno morbili ili desetodnevne ospice. Nekada je od ove bolesti obolijevalo 90% stanovništva i to sve mlađih od 20. godina, pa su se smatrale dječjom zaraznom bolesti.

Nakon što je uvedeno cijepljenje protiv ospica, broj oboljele djece se smanjio. Ipak, povećao se broj starijih oboljelih, što je zapravo još rizičnije, jer odrasli teže prebolijevaju zarazu. Zbog toga je 2015. godine izbila svjetska epidemija ospica u kojoj je umrlo 100 000 ljudi. Problem je u suzbijanju prirodne imunosti koja se dogodila masovnim cijepljenjem. Osobe koje ne prebole ospice moraju se kroz život nanovo cijepiti kako ne bi oboljele, dok oni koji ospice jednom prebole, zauvijek ostanu imuni i često prenose taj imunitet na svoju djecu.

Pa tako djeca čije su majke preboljele ospice zadrže antitijela u prvih šest mjeseci života, nakon čega se ili cijepe protiv ove bolesti ili je prirodno prebole. Najosjetljivija skupina za obolijevanje su dojenčad čije majke nisu preboljele ospice te mlade i odrasle osobe koje, ako bolest nisu preboljele, nisu obavile ni cijepljenje.

Simptomi ospica
Ospice su bolest koju uzrokuje virus iz porodice paramiksovirusa. Prenosi se kapljično, odnosno slinom koja se od zaražene osobe proširi bilo dodirom, tijekom govora, poljupca, kihanja ili kašlja. Sam virus ostaje aktivan i u zraku i na površinama na koje kapljice slete i to do dva sata, dok na zaraženoj osobi ostaje aktivan nekoliko dana prije nego oboljeli počne pokazivati znakove zaraze. Upravo zbog toga se bolest vrlo brzo širi.

Inkubacija ove virusne bolesti obično traje od 7 do 15 dana. Tada se javljaju umor, pospanost, ponekad i grlobolja, kašalj i vrlo često povišena tjelesna temperatura. Bolesnik se žali da ga cijelo tijelo boli, kao i kod klasične gripe. Ovo je karakteristično za sve bolesti uzrokovane virusom. Osobe postanu osjetljive na svjetlo i to zbog konjunktivitisa koji često nastupa tijekom zaraze.
Kada prođe par dana od ovih simptoma, javljaju se za ovu bolest specifične pjege unutar usne šupljine. One se nazivaju Koplikove pjege. Nakon njih, crveni osip se širi od glave pa prema vratu i dalje po ostatku tijela. Osip se obično proširi po tijelu u roku od dva dana.

Temperatura tijela može biti samo blago povišena, a može se javiti i vrlo visoka tjelesna temperatura, i to do 40 stupnjeva. Nakon početne faze, kada je osip samo lagano pjegast, ospice počnu rasti te budu veličine sitnih kvržica. Kvržice smetaju i svrbe, a mogu i krvariti. Nakon nekoliko dana simptomi počinju jenjavati, najčešće potraje samo kašalj. Ospice polagano blijede, a na njihovom mjestu ostanu smeđe mrljice koje se oljušte kao krastice.
Ako se svi navedeni simptomi ne počinju ublažavati nakon tjedan dana, važno je posjetiti liječnika, pogotovo ako se kašalj pogoršava ili ako osjetite bol u uhu. Ospice kod odraslih osoba obično prolaze bez komplikacija. Kao komplikacija u 1 od 3000 osoba može se javiti infekcija srednjeg uha kojeg uzrokuje bakterija, zatim upala pluća ili bronhitis. Može se i vrlo rijetko pojaviti i encefalitis, a u njegovom slučaju moguća je i smrtnost.

Liječenje ospica
Budući da su ospice virusna infekcija, nema lijeka koji može otkloniti uzrok bolesti jednom kad se necijepljena osoba zarazi. Sve što možete učiniti je ublažavati simptome. Visoku temperaturu treba spuštati paracetamolima i istovremeno dopustiti tijelu da se samo izbori protiv virusa, a to možete učiniti samo strogim odmaranjem, konzumiranjem lagane hrane i uzimanjem velikih količina tekućine u obliku vode, čaja ili juha, kako tijelo zbog temperature ne bi dehidriralo.

Za ublažavanje simptoma poput kašlja i grlobolje mogu se uzeti adekvatni sirupi ili pastile, a za bolove u mišićima također se preporučuje paracetamol. Bolesniku može smetati svijetlo pa se preporučuje boraviti u blago zamračenoj prostoriji.
Ono što je karakteristično za ospice je osip koji neugodno svrbi, pa je nužno pronaći način da se ta svrbež ublaži. Češanje može samo pogoršati zarazu, inficirati rane i ostaviti trajne ožiljke na koži. Zbog toga se treba suzdržati od češanja, što nije uvijek lako, pogotovo kod male djece. Zato se protiv svrbeži koriste antihistaminici i nerijetko tekući puder koji smiruje nadraženost kože.

Ako je jedan od simptoma i konjunktivitis, oči treba ispirati toplom vodom ili fiziološkom otopinom, te neugodu ublažavati, po potrebi, oblozima od mlakog čaja od kamilice.
Da bi izbjegli ospice kod odraslih važno je preventivno cijepljenje u najmlađoj dobi od 15 mjeseci te kasnije kao ponovljeno cjepivo za imunizaciju u prvom razredu osnovne škole. Osobe koje imaju slab imunitet zbog zloćudnih bolesti poput leukemije ili zbog imunodeficijencije izazvane, primjerice HIV-om ili hepatitisom, ne smiju primiti cjepivo.
Već zaražene osobe mogu se cijepiti posebnim cjepivom do tri dana nakon kontakta s oboljelim, ali ta se praksa primjenjuje samo kod neimunih starijih osoba, čiji je imunitet preslab da bi se, u slučaju inkubacije, borio protiv ove bolesti.

Izvor:  savjetnica.com