ZDRAV KAO DREN !!! Evo zašto ta izreka :)

Zdrav kao dren, Kaže se za osobu koja nema nikakve tegobe...

Drenjine Pomažu u liječenju grla, malokrvnosti, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, pa čak i kod zarastanja rana…

Opis biljke: Dren je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Mlade grančice su zelenkasto-smeđe i većinom fino dlakave. Listovi su naspramni, jajasti, sa dugačko izvučenim vrhovima. Cvjetovi su žuti. Javljaju se rano, prije listanja, sakupljeni u štitaste cvasti, pravilni su i četveročlani. Žutim cvijetom okićene krošnje drena ukrase prirodu u to vrijeme.

U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren, koja je popularna još od antičkih vremena. Raste svuda, najviše na suhim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma. Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do oktobra. Plodovi su tamnocrveni, slatko-kiselkastog ukusa.
Sadrže veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U drenjinama ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u narandži. Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, uprkos tome, što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.

Svaki njegov dio je ljekovit: plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene košpice. Djelotvoran je u liječenju grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.
Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može se koristiti za regeneraciju kože i sluzokože. Sok, pekmez, čaj i proizvodi od zrelih drenjina pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.

ČAJ PROTIV PROLJEVA 

Osušena kora drijena (5 - 10 grama) kuha se 5 minuta u dva decilitra vode. Ostavi se da odstoji 20 minuta, a zatim procijedi i, nezaslađeno, pije tri puta dnevno po jedna šalica – poslije jela. Tako se pripravlja dobar čaj protiv proljeva.
Na isti način kuha se i čaj od osušenih plodova drijena.
Pekmez, slatko, kompot i, naročito, sok od zrelih drenjina jedna su od najboljih prirodnih poslastica, a istodobno su i lijek koji svatko rado uzima.
Naše (pra)bake cijenile su vrijednost i korisnost drenjula pa su ih često brale i od njih priređivale «slatku zimnicu» koja je, ujedno, bila i dobra kućna (prirodna) priručna ljekarna.
Danas je drijen gotovo zaboravljen. Rijetko se bere i koristi. 

RAKIJA PROTIV PROLJEVA I GROZNICE 

Stariji ljudi znaju da je rakija u kojoj se moče plodovi drijena (na jednu litru jače rakije stavi se 10 dekagrama zrelih plodova drijena) dobro sredstvo protiv bolesti crijeva, odnosno čitavog probavnog sustava, posebno kod proljeva i groznice. 

PROTIV CRIJEVNIH TEGOBA 

Kad djeca imaju proljev, pomoći će im pekmez, slatko ili gust sirup od zrelih plodova drijena. U tijeku dana treba više puta uzimati po čajnu ili jušnu žlicu (ovisno o uzrastu), slatkog, pekmeza ili sirupa od drenjula. Odraslima će pekmez ili drijenov sirup, također, pomoći kod proljeva ili lakših crijevnih tegoba. 

SLATKO OD DRENJINA

Pripremite 1,5 kilogram šećera i kilogram posve zrelih drenjina. Drenjine operite i izvadite iz njih košpice.
U 4 decilitra vode kuhajte 1,5 kilogram šećera – sve dok ne dobijete gust sirup. Zatim u sirup stavite drenjine i sve kuhajte 20 do 30 minuta.
Kad je slatko kuhano, skinite ga s vatre, očistite pjenu, pokrijte mokrim ubrusom i ostavite u posudi 24 sata. Nakon toga, tako dobijeno slatko spremite u čiste – manje staklenke, zatvorite celofanom i držite na hladnom i suhom mjestu. 

ŽELE OD DRENJINA

Drenjine se operu i kuhaju (ne vadeći koštice ) oko 30 do 40 minuta, odnosno sve dok ne postanu posve mekane. Nakon toga drenjule se protisnu kroz sito, a sok se – još jednom – procijedi kroz gazu.

Na svaku litru tako dobijenog soka doda se 75 dekagrama šećera te kuha, na laganoj vatri, do želiranja.

SIRUP OD DRENJINA

Drenjine se operu i, nakon vađenja koštica, dobro zgnječe. Na svaki kilogram očišćenih drenjula doda se litra hladne vode i dva dekagrama vinske kiseline te ostavi na hladnom mjestu 24 sata. Nakon toga smjesa se procijedi kroz gazu ili sito s plastičnom mrežicom te na svaku litru soka doda 35 dekagrama šećera, uz lagano miješanje da se šećer rastopi. Sirup od drenjina treba stajati još 24 sata u većoj staklenci. Povremeno ga se promiješa, a zatim se sprema u staklene boce od pola ili jedne litre, dobro začepljene plutenim čepom. Pripravljanjem sirupa od drenjina hladnim načinom sačuva se, osim boje i mirisa, i dio ljekovitih sastojaka. Vinska (ili limunska) kiselina i šećer čuvaju sirup od kvarenja. Stajanjem se manji dio šećera (oko 1,5%) pretvara u alkohol, koji također čuva sirup od kvarenja.